Kako se naši zajednički prostori mogu razvijati tako da zadrže delove koje volimo, a da nas istovremeno čuvaju sigurnima dok se vraćamo na posao?

 

Dizajneri se suočavaju s izazovom kako se ljudi kreću da vraćaju u kancelarije. Kako da uravnotežimo potrebu za nužnim prostorima koji privlače ljude da dođu na radno mesto – s potrebom za sigurnošću?

Nakon višemesečnog rada od kuće, većina ljudi kaže da se želi vratiti na radno mesto na ovaj ili onaj način. Razlozi su konzistentni bez obzira na ankete ili studije koje ste pročitali. Produktivniji smo i više uživamo u radu kada se možemo povezati sa ljudima u kancelariji. Studije pokazuju da se nalazimo, družimo i povezujemo (planirano ili neplanirano) sa drugima uživo.

Raznolik raspon prostora u kancelariji koji podržava različite načine rada, posebno saradnju, neće nestati. Zapravo, biće još traženiji jer iako smo uspeli da obavimo neke vrste poslova putem videa, još se uvek borimo sa generativnim radom koji stvara nove ideje i rešava složene probleme. Nedostaje nam urođeno ljudsko iskustvo zajedničkog rada u prostorima namenjenim podsticanju kreativnosti i inovacija.

Radeći od kuće, mnogi od nas su videli kako se naše mreže smanjuju na samo nekoliko prozora na ekranu. Naša sposobnost prilagođavanja radu na daljinu zavisi od veza  izgrađenim tokom vremena, kroz spontane interakcije i opuštene razgovore koji se događaju uživo. Učimo zašto je radno mesto bitno. Neformalni, zajednički ili pomoćni prostori u kojima se družimo, sarađujemo, koncentrišemo i regenerišemo, naše radne dane čine boljima i pomažu nam da sagradimo poverenje i snažne odnose.

Dakle, kako se naši zajednički prostori razvijaju, a da istovremeno sačuvamo delove koje volimo i budemo sigurni?

Načela performansi

Ne tako davno Work Design Magazine je u svom časopisu podelio istraživanje Steelcasea koji su generisali niz principa performansi za vođenje dizajna zajedničkih prostora u kojima ljudi žele raditi i biti produktivni. Ova načela ostaju temelj za oblikovanje društvenih i kolaborativnih prostora visokih performansi u svetu nakon koronavirusa. Ipak, novi izazovi dizajna moraju biti rešeni regulacijom gustoće, geometrije i podele.

Blizina – blizina od osobe do osobe mora uzeti u obzir fizičko distanciranje. Blizina tehnologije i alata znači puno za otvorene i zatvorene prostore i povremeno smeštanje zaposlenih koji rade na daljinu. A blizina između pojedinog nameštaja mora uzimati u obzir gustoću i udaljenost na nove načine i naslutiti ponašanje koje poštuje fizičko distanciranje.

Privatnost – Svaki oblik privatnosti – akustički, vizualni, informativni, teritorijalni – pomažu ljudima da se opuste, slobodno dele ideje i učine svoj rad vidljivim. Ali, teritorijalna privatnost poprima dodatni značaj za sigurnost. Dodavanje pregrada stvara granice kako bi zaposleni zaštitili ljude od njihovih saradnika u susednim radnim prostorima ili tokom izravnih gužva u prostoru.

Držanje – omogućavanje različitih telesnih položaja – sedećih, u visini stolica, ležećih, niskog sedenja, stojećih – može pružiti veću fleksibilnost u stvaranju veće udaljenosti – i omogućiti promene u geometriji rasporeda nameštaja prema potrebi.

Osobnost – vibracija prostora može biti podsticajna i povezivati ljude sa brendom organizacije i organizacijskom kulturom.

 

Steelcaseov Centar za učenje i inovacije u Münchenu koristio je ključne dizajnerske strategije gustoće, geometrije i podele kako bi stvorio otvorene, zajedničke prostore koji ljudima omogućavaju siguran boravak i osećaj sigurnosti.

Izazovi u dizajnu

Tri su glavna izazova u dizajnu otkrivena u istraživanju novih problema prilikom stvaranja sigurnijeg radnog okruženja tokom pandemije. Razumevanje fizičke udaljenosti i gustoće i njihovog odnosa prema obrascima cirkulacije unutar postojećeg prostornog konteksta, ključno je za rešenje i razvoj sigurnosnih smernica u zajedničkim prostorima.

• Fizičko distanciranje – da bi održali udaljenost od 2 metra u krugu svakog pojedinca, nameštaj mora da osigura odgovarajući razmak kako bi se svaka osoba mogla pridržavati preporučene udaljenosti od drugih.

• Obrasci cirkulacije – ljudi se moraju kretati unutar prostora i održavati distancu. Sigurnijom cirkulacijom kroz i oko deljenih prostora može se odgovoriti adekvatnom širinom, usmeravanjem prometa i dodatnim pregradama.

• Prostorni kontekst – svaki je prostor drugačiji i razumevanje konteksta važno je za prilagođavanje dizajna. Jesu li zone otvorene ili zatvorene? Nameštaj i zidovi fiksni? Protok vazduha ograničen? Staze uske? Šta treba promeniti kako bi se osigurao adekvatan prostor i pregrade?

Ključne strategije dizajna

Gustoća, geometrija i podela ključne su strategije koje mogu biti korišćene u rešavanju navedenih izazova u dizajnu.

Gustoća –  smanjite broj ljudi smeštenih unutar prostora kako bi se ispunili zahtevi za udaljenosti od 2 metra.

Geometrija – promena rasporeda nameštaja kako bi se povećala udaljenost i orijentacija licem u lice svela na minimum.

Podela – Dodavanje pregradnih panela radi stvaranja granica i barijera između ljudi, prostora i staza.

 

 

Ako se koriste u kombinaciji s načelima performansi, ove strategije mogu stvoriti zajedničke prostore u kojima ljudi mogu sigurnije sarađivati i družiti se. Zajednički prostori nude najveću sposobnost prilagođavanja u budućnosti prema promenama u dizajnu. Nameštaj je često samostojeći i često se može lako premestiti drugde, postaviti pod različitim uglom ili zaštititi pregradama.

Ostala razmatranja u vezi s dizajnom takođe mogu pomoći u stvaranju sigurnih, marljivih i privlačnih zajedničkih prostora kao što su:

• Korišćenje otvorenih i vanjskih prostora za pružanje veće fleksibilnosti za fizičko distanciranje i obrasce cirkulacije povećavanjem performansi ovih prostora sa više saradničkih alata i pokretne snage.

• Opremanje otvorenih, zajedničkih prostora s alatima za generativnu saradnju poput velikih uređaja na pokretnim kolicima, pokretnih ploča kao i kolicima za skladištenje opreme za čišćenje.

• Integisanje tehnologije radi omogućavanja sigurnijeg i manje dodirnog iskustva na poslu, kako bi se podržala inkluzivnija i rasprostranjenija saradnja i pratila zauzetost i gustoća u kancelariji.

• Dizajniranje za fleksibilnost koje omogućava proširivanje prostora i prema potrebi ugovaranje pojedinačnih sedišta, modularnosti i fleksibilnih elemenata.

• Preispitivanje i osnaživanje prometnog usmerenja kroz postavljanje nameštaja, pregradnih elemenata i pribora.

• Napredovanje na radnom mestu mora biti sigurno i istodobno ne sme da izgubi ono što ga čini privlačnim odredištem u kojem ljudi žele da rade.

• Dizajniranje nadahnjujućih i sigurnih zajedničkih prostora visokih performansi, koristiće i zaposlenima i organizacijama, jer su to prostori koji podstiču produktivnost i inovacije.

Autor: Rebecca Charbauski

Izvor: Workdesign.com